Hranom riješite probavne tegobe

Prehrana ima neupitno važnu ulogu u terapiji upalnih bolesti crijeva. U prvom redu važna je u prevenciji i liječenju pothranjenosti ili malnutricije, kao i prevenciji osteoporoze, a u djece je važno istaknuti ulogu prehrane u promoviranju optimalnog rasta i razvoja.

Uloga prehrane u prevenciji upalnih bolesti crijeva nije do kraja razjašnjena. U aktivnoj fazi Kronove bolesti, nutritivna terapija primjenom enteralnih pripravaka pokazala se učinkovitom primarnom terapijom za mnoge bolesnike. Enteralna prehrana trebala bi se danas smatrati standardnom primarnom terapijom u liječenju pedijatrijskih bolesnika s Kronovom bolešću. Važnost enteralne prehrane osobita je u djece s lošim nutritivnim statusom i usporenim rastom. Postoje brojne teorije o prehrani koje se vežu uz etiologiju upalnih bolesti crijeva, međutim, do danas ni jedan prehrambeni pristup nije adekvatno znanstveno utemeljen da bi se moglo sa sigurnošću tvrditi kako smanjuje rizik od nastanka upalnih bolesti crijeva.

Neki nutrijenti imaju gotovo farmakološki terapijski potencijal u liječenju i potpornoj terapiji upalnih bolesti crijeva. Posebna se pažnja pridaje protuupalnom djelovanju kratkolančanih masnih kiselina, prije svega butiratu, zatim ulozi probiotika i prebiotika te omega-3 masnih kiselina.

Također, valja istaknuti i novije strategije terapijskog pristupa, kao što je enteralna prehrana s dodatkom transformirajućeg čimbenika rasta-beta (TGF-beta).Prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti. Također, ne reaguju sve osobe jednako na prehrambenu terapiju.Budući da ne postoji jedinstvena dijeta za sve oboljele od upalnih bolesti crijeva, ne treba polagati nade u učinkovitost pojedinih popularnih dijeta.Uočeno je da oboljeliod upalnih bolesti crijeva imaju značajno viši unos rafiniranih ugljikohidrata te posjeduju cirkulirajuća antitijela na proteine mlijeka, međutim, vjeruje se da je ova pojava sekundarni fenomen. Poznato je da je upalno promijenjena sluznica crijeva pojačano propustljiva, što omogućuje prolaz intaktnih proteina te pruža osnovu za nastanak imunosnog događaja.Nedostaci vitamina i elemenata u tragovima često se javljaju u oboljelih od UBC-a, ali se simptomi rijetko razvijaju (osim u slučaju manjka željeza, folne kiseline, vitamina B12 i cinka).U oboljelih od UBC-a opisan je i deficit minerala i elemenata u tragovima uključujući magnezij, cink, selen, bakar, hrom, mangan i molibden.

Nutrijenti s antioksidativnom aktivnošću (vitamini A, C, E i selen) vjerojatno pokazuju niže vrijednosti u oboljelih od upalnih bolesti crijeva zbog toga što je oksidativni stres jedan od mehanizama koji pridonose upali u ovim bolestima.

Evo kako tretirati Kronovu bolest..

KRONOVA BOLEST MOŽE ZAHVAĆATI BILO KOJI DIO PROBAVNE CIJEVI. NAJČEŠĆI SIMPTOMI SU PROLJEV, BOL U STOMAKU I GUBITAK NA TEŽINI. SPECIFIČNA JE ZNAČAJKA KRONOVE BOLESTI ZAHVAĆENOST CIJELE ŠIRINE STIJENKE CRIJEVA UPALNIM PROMJENAMA, ZA RAZLIKU OD ULCEROZNOG KOLITISA KOD KOJEG JE UPALA OGRANIČENA NA SLUZNICU.

Upravo iz te činjenice proizlazi niz intestinalnih komplikacija Kronove bolesti: fibrostenotičke ili upalne strikture, fistule i intraabdominalni apscesi. Fistule mogu postojati između vijuga crijeva (enteroenteralne), širiti se između crijeva i kože (enterokutane), prodirati u susjedne organe koji se nalaze uz crijevo (rektovaginalne, enterovezikalne) ili se prezentirati kao perianalna bolest s otvaranjem fistuloznih kanala glutealno ili na koži perinealne regije. Kod djece su česti klinički simptomi zastoj u rastu, zakasnjeli pubertet i nejasni povremeni febriliteti.Do danas nema jasno klinički potvrđenih dokaza o uticaju dijeta na Kronovu bolest, posebno u njenojakutnoj fazi.

U bolesnika koji imaju opstruktivne tegobe i sumnju na suženje lumena crijeva preporučljivo je izostaviti iz prehrane vlakna i cjelovite žitarice, a inzistirati, barem privremeno, na tekućoj i kašastoj dijeti ili enteralnim pripravcima. Polimerni enteralni pripravci su standard u nutritivnom liječenju i potpori bolesnicima s upalnim bolestima crijeva. Nove generacije obogaćene argininom, glutaminom, omega-3 masnim kiselinama ili kratkolančanim masnim kiselinama tek trebaju potvrditi svoju učinkovitost u studijama koje slijede. Sve je više izvještaja o prednostima primjene enteralnih pripravaka obogaćenih transformirajućim faktorom rasta-beta (TGF) u nutritivnom liječenju bolesnika s Kronovom bolesti.

Pothranjenost je osobito učestala pojava u bolesnika s Kronovom bolešću, a posljedica je brojnih faktora kao što su gubitak apetita, izbjegavanje hrane zbog provociranja tegoba, malapsorpcije i maldigestije, interakcija s lijekovima te drugih, u prvom redu postoperativnih komplikacija.U Kronovoj bolesti koja zahvaća tanko crijevo probava i apsorpcija masti mogu biti promijenjene kako zbog same upale pojedinih segmenata crijeva i neadekvatne apsorpcije tako i nakon kirurških zahvata s resekcijom pojedinih segmenata crijeva. U mnogih oboljelih tijekom akutne faze Kronove bolesti razvije se intolerancija laktoze (mliječnog šećera).

Za razgradnju laktoze potreban je enzim laktaza koji luče stanice sluznice crijeva. Budući da upalno promijenjena sluznica luči manje laktaze, molekule laktoze ne razgrađuju se adekvatno i zadržavaju se u crijevu te tako privlače veće količine vode. Također, bakterije u crijevima konzumiraju laktozu i proizvode kiseline (primjerice mliječnu kiselinu) što rezultira pojačanom peristaltikom. Sve opisano nerijetko rezultira učestalim proljevima. Stoga se tijekom akutne faze bolesti preporučuje izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode koji sadržavaju laktozu. Obično je potrebno zamijeniti mlijeko i mliječne proizvode sojinim mlijekom i tofuom zbog intolerancije mliječnog šećera laktoze. Fermentirani mliječni proizvodi (npr. jogurt) obično ne sadržavaju laktozu te su stoga sigurni za konzumaciju i poželjni osobito ako sadržavaju probiotičke bakterija.


Bolesnicima je nužno preporučiti unos dovoljnih količina proteina uz adekvatan energetski unos kako bi održavali poželjnu tjelesnu masu. U djece i adolescenata ova je preporuka osobito važna zbog poboljšanja rasta i pravilnog razvoja.Također, dugo dojena djeca izložena su manjoj opasnosti od pojave Kronove bolesti u usporedbi s djecom koja su dojena kratko ili nisu dojena.

Uz sve dobro poznate učinke dojenja na zdravlje djeteta na ovome mjestu važno je istaknuti fiziološku aktivaciju imunosnog sustava crijeva kao posljedicu interakcije majke i djeteta te dojenja.Brojne studije upućuju na povezanost rasta rizika od Kronove bolesti s povećanim unosom proteina životinjskog porijekla i ukupnih životinjskih masti, posebno omega-6 višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Spriječite nastanak bolesti u organizmu..Evo kako..

Generalna prevencija bolesti dijeli se na tri nivoa: primarni, sekundarni i tercijarni. Primjena optimalne prehrane može pridonijeti prevenciji bolesti na svakom od ovih nivoa.

Primarna prevencija je primjena postupaka koji bi mogli spriječiti nastanak bolesti. Promovirane su mnoge nutritivne promjene kako bi se spriječile određene bolesti, ali mnoge, osim bolesti uslijed nedostatka vitamina, nemaju dovoljno dokaza da su učinkovite. Pretilost je povezana sa srčanim bolestima, moždanim udarom, diabetes mellitusom tip 2, nekim vrstama karcinoma, bolestima zglobova i poremećajima plodnosti. Cilj je motivirati ljude da promijene navike zbog mogućih koristi u budućnosti. Održavanje zdrave tjelesne težine je primarna strategija prevencije.Sekundarna prevencija predstavlja institucije koje prate otkrivanje početnih bolesti, dovoljno rano kako bi se mogle kontrolisati moguće posljedice. Ako je rizik osobe za dijabetesom otkriven u predijabetičkoj fazi mjerenjem razine glukoze u krvi, moguće je spriječiti ili odgoditi razboj bolesti neinvazivnom terapijom kao što je gubitak viška kilograma i modifikacijom prehrane. Tercijarna prevencija predstavlja primjenu terapije nakon pojave bolesti kako bi se spriječile komplikacije i postigla maksimalna adaptacija. Na primjer, osobe koje imaju bolesti sa poremećajem gutanja, moraju imati osiguranu pomoć kako bi unijeli hranu i izbjegli gušenje.

Foto: Pixabay.com

Nutrijenti mogu biti esencijalni, neesencijalni ili uvjetno esencijalni ovisno od toga da li ih organizam može sintetizirati. Esencijalni nutrijent je onaj koji je neophodan za ljudsko tijelo ali se ne može sintetizirati u dovoljnoj količini da zadovolji tjelesne potrebe. Što znači da se moraju unositi hranom. Vitamin C, vitamin A, kalcij; su samo tri od preko 40 esencijalnih nutrijenata. Neesencijalni nutrijenti se ne moraju unositi hranom jer ih organizam može sintetizirati iz drugih prekursora. Na primjer, aminokiselina alanin nije esencijalna jer se može proizvesti iz molekula preteča. Uvjetno esencijalni nutrijenti su oni koje, u većini slučajeva, zdravo tijelo može sintetizirati u dovoljnim količinama. No, u određenim fiziološkim stanjima ili bolesti, ne mogu se produkovati u optimalnim količinama. Aminokiselina tirozin je uvjetno esencijalan nutrijent.

Svi nutrijenti imaju jednu ili više od sljedećih funkcija:
1. Izvor su energije ili topline
2. Utiču na rast i razvoj tkiva
3. Reguliraju osnovne tjelesne procese

Ove tri funkcije dio su metabolizma koji predstavlja cjelokupnost svih fizičkih i hemijskih procesa u organizmu. Nutrijenti imaju specifične metaboličke funkcije i međusobno djeluju na održanje homeostaze.

Biološki ritam u organizmu

Cirkadijalni ritam je biološki ritam u organizmu čoveka, koji reguliše brojne neourohumoralne procese u mozgu i na taj način kontroliše i usklađuje dnevno noćne i brojne druge funkcije svih najvažnijih organa u organizmu.

Ovaj ciklus poput Zemljinog ciklusa zavisi od Sunčeve svjetlosti. Pomenuti ritam u skladu sa kretanjem Zemlje tokom 24h stvara promjene temperature tijela, moždane aktivnosti, produkcije hormona i metabolizma.Cirkadijalni ritam je biološki ritam koji uključuje sve hronobiološke procese koji se mijenjaju tokom 24h.Cirkadijalni ritam je ciklus koji se vrti u krug kao zemlja oko svoje ose na putu oko Sunca. Ovaj ciklus je poput Zemljinog ciklusa zavisan od Sunceve svjetlosti.

Pomenuti ritam u skladu sa kretanjem Zemlje tokom 24h stvara promjene temperature tijela, moždane aktivnosti, produkcije hormona i metabolizma kao i glad i sitost. Dvadesetčetverosatni ritam kod biljaka, životinja, čovjeka primijećen je još od davnina. Niko nije mogao sa sigurnošću reći na koji način on funkcioniše ni šta je to što ga regulira. Postavljalo se pitanje „Šta će se desiti sa našim organizmom u slučaju kada ritam bude narušen?“. Taj ritam kontroliran istovremeno i endogenim i egzogenim faktorima nazvan je cirkadijalnim ritmom.
Glavni hormon spomenut u cirkadijalnom ritmu je hormon melotonin, koji se počinje lučiti kada mrak pada a pojavom prvih zraka sunca prestaje njegovo lučenje. Melotonin je poznat pod nazivom „hormon sna“.
Stoga vidimo da naš biološki sat treba da bude usklađen sa majkom prirodom da bi naš organizam bio zdrav.

Tokom 24 sata se dešavaju promjene tjelesne temperature, razine hormona u plazmi, krvnog pritiska, metabolizma. Kada je naš ritam narušen tada patimo od poremećaja cirkadijskog ritma koji se manifestuje na različite načine-gojaznost, dijabetes, nesanica, bolesti srca.

Ciklus je najkraći dio ritma koji se ponavlja. Ponavljanje ciklusa čini ritam. Vrijeme koje zauzima jedan ciklus označava se kao period.

-period =24 h CIRKADIJALNI,
-period <24 h ULTRADIJALNI,
-period >24h INFRADIJALNI,

INFRADIJALNI RITAM

Kruženje zemlje oko sunca koje se ponavlja na svakih godinu dana uslovljava smjenu godišnjih doba što utiče na ispoljavanje sezonskih formi ponašanja, koje su karakteristične za određene životinjske vrste (navigacija i seoba ptica, parenje, podizanje mladih).

Infradijalni ritmovi, kao primjer njih možemo navesti sezonski afektivni poremećaj (SAP) koji karakteriše depresija koja se javlja u jesen ili zimu. Svake jeseni ili zime pacijenti sa SAP-om lahko se zamaraju, žude za ugljenim hidratima i dobijaju na težini, osjećaju se anksiozno i depresivno. Terapija jakim svjetlom se pokazala kao efikasna u liječenju SAP-a. Infradijalni ritmovi su također: ciklična zbivanja na mjesecu, kruženje mjeseca oko zemlje, lunarni ciklus je i menstrualni ciklus.

Foto: Pixabay.com

ULTRADIJALNI RITMOVI

Biološki ritmovi sa periodom mnogo kraćim( i višom frekvencijom) nego cirkadijalni ritam). Primjeri ultradijalnog ritma su rad srca, disanje, spavanje.
Spavanje sadrži cikličko smjenjivanje 4-5 ciklusa NREM i REM faza u toku sna.

CIRKADIJALNI RITAM

24 satni ritam budno stanje/san je najočitiji prikaz cirkadijskog ponašanja ljudi. Spavanje je složen proces i regulacija tog procesa je pod uticajem cirkadijalnog ritma. Zapravo radi se o interakciji homeostatskih i cirkadijskih procesa Homeostatski mehanizam polazi od činjenice koliko smo dugo bili budni toliko ćemo i spavati. Što znači ako smo bili duže budni san će nam biti dublji.

Cirkadijalni ritam određuje optimalno vrijeme spavanja. Ova dva procesa međudjeluju kako bi organizam spavao noću i održavao budnost tokom dana.Smjena dana i noći uslovljava smjenjivanje faza budnosti i sna unutar cirkadijalnog ciklusa od jednog do dugog izlaska sunca.Većina psihofizioloških funkcija čovjeka ciklično variraju po intenzitetu i obliku tokom 24 sata, odnosno imaju svoj maksimum i minimum ispoljavanja.Ovaj ritam sa periodom u trajanju oko 24 sata naziva se CIRKADIJALNI RITAM.

Smjenjivanje svjetlosti i tame na zemlji uslovljava kod čovjeka smjenjivanje faza aktivnosti i odmora, odnosno budnog stanja i sna unutar cirkadijskog ciklusa od jednog do drugog izlaska odnosno zalaska sunca.Biološki satovi mijenjaju obrasce spavanja, budnost, raspoloženje, fizičku snagu, krvni tlak i općenito naše fiziološke funkcije i ponašanje.

Moderna biologija je ta koja govori o reguliranju i generisanaju 24h ritmova. Poremećaji spavanja koji se javljaju kod ljudi svih uzrasta su uveliko povezani sa cirkadijalnim ritmom. Cirkadijalni ritam ne uzrokuje samo pospanost u nepredviđeno vrijeme nego je to uzrok metaboličkog sindroma, srčanih bolesti, oslabljenog imuniteta, duševne bolesti.

Značaj dijete u prehrani

Mnoge preporuke u pokazale su se efikasnim u kontroli hipertenzije od strane DASH-a (dijetetski pristupi za zaustavljanje hipertenzije), koje se i dalje preporučuju za kontrolu. U nekompliciranoj hipertenziji Stadij 1, promjene u ishrani služe kao početni tretman prije terapije lijekovima.

Implementacija promjena u ishrani.Efekat promjene ishrane se značajno razlikuje među pojedincima, iako isti vrijedno poštuju preporuke. Mnogo više se mora naučiti o interakcijama između gena i dijeta prije nego što mogu biti dostupne prilagođene dijete.

DASH Dijeta

11-sedmično ispitivanje kliničkog hranjenja kod pojedinaca sa sistolnim krvnim pritiskom manjeg od 160 mm Hg i dijastolnim pritiskom od 80 do 95 mm Hg pokazalo je da je modifikacija ishrane efikasna u smanjenju krvnog pritiska.


Tri dijete su bile:
Kontrolirana Ishrana je imala niske količine voća, povrća i mlečnih proizvoda sa sadržajem masti tipičnih za Sjedinjene Države (dato svim učesnicima prije randomizacije).Dijeta voćem i povrćem bila je slična kontrolnoj dijeti, osim što je obezbjedila više voća i povrća i manje grickalica i slatkiša.
Kombinacija (DASH) dijeta bila je bogata voćem, povrćem i mliječnim proizvodima i imala je smanjene količine ukupne masti, zasićenih masti i holesterola u usporedbi sa bilo koje druge dve dijete. Gubi težine nije imalo utjecaja na rezultate, jer su kilokalorije prilagođene kako bi se održala težina.
Isto tako, tri vrste dijeta sadržavale su oko 3 grama natrijuma, a pojedincima je bilo dozvoljeno ne više od tri kofeinska pića I ne više od dva standardna alkoholna pića dnevno. Prijavljeni unosi alkohola su bili slični u svim dijetama. Posle 8 sedmica na eksperimentalnoj ishrani došlo je do smanjenja krvnog pritiska. Studija od 8 godina pokazala je značajno smanjenje smrtnosti kod svih uzroka i moždanog udara kod odraslih osoba sa hipertenzijom koji su pratili ishranu slične DASH-u .

Odlična karakteristika ovog probnog perioda bio je akcenat ne na restrikciji ili ograničavanju hrane, već na povećanju unosa određene hrane. Tokom probnog perioda korištena je najčešće dostupna hrana, a ne specijalna hrana koja sadrži zamjene za masti. DASH ishrana, nezavisno od gubitka težine ili tjelovježbe, povezana je sa smanjenjem krvnog pritiska kod odraslih Afričkih Amerikanaca i Bijelaca. Nakon ishrane DASH, male količine natrijuma i bogatog voća i povrća i mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem masti, ključne su preporuke u smjernicama za ishranu u Americi za 2010. godinu. Primjer je zasnovan na ishrani od 2000 kilokalorija. Dnevni ciljevi hranjivih sastojaka DASH ishrane za ovaj kalorijski nivo su sledeći: ne više od 27% masti (sa ne više od 6% zasićenih masti i 150 mg holesterola), 18% proteina, 55% ugljenih hidrata, ne više od 2300 mg natrijuma (1500 mg je bolji za osobe sa visokim BP, afričke Amerikance, srednjih i starijih odraslih), 4700 mg kalijuma, 1250 mg kalcijuma, 500 mg magnezijuma i 30 g vlakana.

Iznimna ljekovitost cimeta

Cimet je tradicionalni lijek korišten za dispeptične bolesti poput nadutosti, gastrointestinalnih grčeva, gubitka apetita i kod dijareje. Također, koristi se za poboljšanje okusa drugih nemedicinskih sredstava. U narodnoj medicini se koristi za liječenje prehlade, mučnine, raznih upalnih stanja, reumatizma, povraćanja i menstrualnih poremećaja.

Posjeduje karminativno i adstringentno djelovanje. Dostupni dokazi in vitro i kod životinja in vivo, pokazuju da cimet ima protuupalno, antimikrobno, antibakterijsko, antioksidantno, antitumorsko, kardiovaskularno, sniženje holesterola i imunomodulatorne učinke. In vitro studije su pokazale da cimet djeluje kao mimetik inzulina za potenciranje aktivnosti inzulina ili za stimulaciju ćelijskog metabolizma glukoze. Dalja istraživanja na životinjama su pokazala da cimet ima snažnu hipoglikemijsku osobinu.Naučna istraživanja koja su uključivala kontrolne subjekte i ispitanike s metaboličkim sindromom, dijabetes melitusom tipa 2 i sindromom policističnih jajnika pokazali su blagotvorno djelovanje cijelog cimeta i/ili vodenih ekstrakata cimeta na glukozu, inzulin, osjetljivost na inzulin, lipide, antioksidacijski status, krvni pritisak i želudačno pražnjenje. Ekstrakt cimeta je također pokazao da učinkovito ublažava cirkulirajuće razine adipokina djelomično posredovanih regulacijom ekspresije višestrukih gena uključenih u osjetljivost inzulina i lipogenezu u epididimalnom masnom tkivu.

Cimetovo ulje je imalo regulativnu ulogu u razini glukoze u krvi i lipida, te poboljšala funckiju gušterače i zato može biti korisna u liječenju dijabetes melitusa tipa 2. Pokazuje učinke protiv pretilosti i otpornosti na inzulin. Ekstrakt od korozije metanola cimeta učinkovito je inhibirao -glukozidazu što dovodi do suzbijanja postprandijalne hiperglikemije kod induciranih dijabetičnih štakora. Adisakwattana i saradnici također su pokazali da ekstrakt iz cimetove kore je bio koristan za kontrolu postprandijalne glukoze kod pacijenata s dijabetesom, inhibiranjem crijevne -glukozidaze i pankreatske -amilaze .Cimetaldehid (skraćeno CA) je jedna od aktivnih komponenti cimeta i da ima nekoliko farmakoloških učinaka, kao što su antiinflamatorna, antioksidativna, antitumorska i antidijabetička aktivnost.

Cimetaldehid ima osobinu da inhibira COX-2. Polifenolni polimeri iz cimeta djeluju antioksidativno i kontrolišu intoleranciju glukoze i dijabetes.Metanolni ekstrakt cimeta pokazao je izvrsnu sposobnost uklanjanja NO-a, a inhibicija iNOS ekspresije, bila je primarni mehanizam djelovanja u pogledu svoje NO-supresijske aktivnosti.Cimetaldehid iz cimeta pokazao je značajne antiproliferativne učinke na ćelije karcinoma debelog crijeva. Kora cimeta je djelotvorna u ublažavanju dijabetesa zbog antioksidativnih i inzulinsko potencirajućih aktivnosti i drugih aktivnosti, a to se pripisuje polifenolnim oligomerima topivim u vodi.

Ekstrakt cimeta može biti dobar izvor prirodnih antimikrobnih tvari za liječenje slučajeva M. cattarhalis.

Vlakna u ishrani

Danas se sve veći broj ljudi vraća prirodnoj prehrani kako bi sačuvali zdravlje svog organizma ali ipak jeste li se ikada zapitali da li unosite dovoljno vlakana prilikom prehrane te kakva je njihova svakodnevna funkcija?

Biljna vlakna su veoma važna za naš probavni sistem te olakšsavaju i uklanjaju skoro sve probavne smetnje posebno ona vlakna koja dolaze od biljnog porijekla te je od prije nekoliko godina nauka počela pridavati važnost njihovom djelovanju. Mnogi stručnjaci savjetuju da što češće obraćamo pažnju na to što konzumiramo i šta je to zapravo što svakodnevno unosimo u svoj organizam te nam savjetuju da povedemo računa o unosu biljnih i svih vlakana u svoj organizam. Ako se odlučite da unosite u svoj organizam dovoljne dnevne količine vlakana primjetit ćete znatno poboljšanje a pored toga možete i spriječiti mnoga oboljenja. Prije svega prvo će se u organizmu regulisati holesterol te će doći do smanjenja njegovih vrijednosti a pored toga riješit ćete probleme sa probavom.

Vlakna koja trebamo unositi u organizam nisu ista te se ona dijele na rastvorljiva i nerastvorljiva, a razlika je u tome što se rastvorljiva dobro rastvaraju u vodi i proizvode ih dobre bakterije u crijevima a nerastvorljiva se ne mogu rastvarati u vodi.

Veoma je važno znati da postoje različite vrste vlakana te da su neka od njih veoma bitna za naš organizam a neka su jednostavno beskorisna. Kao što skoro svi znamo da u našem organizmu postoji veliki broj bakterija koje mogu biti dobre i loše a bakterije se jednostavno hrane onim namirnicama koje mi unosimo u organizam te jpotrebno pažljivo održavati ravnotežu bakterija i za to su zaslužna vlakna koja je potrebno unositi svakodnevno. Ljudsko tijelo ne posjeduje enzime koji su bitni za potomaganje u probavi našeg trakta. Biljna vlakna sprečavaju mnoga oboljenja a posebno probavnog trakta kao što je Kronova bolest. Unošenje biljnih vlakana obično može da izazove problem nadutosti ali to ne treba da vas zabrinava jer se organizam veoma brzo navikne na njihovo djelovanje pa se taj problem brzo sanira.

Glavni problem koji otklanjaju biljna vlakna zapravo jeste problem opstipacije koji je dana jako zastupljen među populacijom. Mnogi stučnjaci zapravo smatraju da biljna vlakna u našem probavnom traktu dolaze do stupnja bubrenja i na taj način dovode do povećavanje obima stolice što potiskuje van te dovodi do pražnjenja crijeva i eliminisanja toksina koji se nakupljaju u organizmu. Mnoga istraživanja su zapravo i uspješno dokazala da se naše tijelo na taj način prazni te je efikasno da vlakna koja unosimo dovode do i do gubitka kilograma jer se pojedina vlakna vezuju za vodu koja se nalazi u crijevima što usporava apsorpciju hranljivih sastojaka i na taj način stvaraju osjećaj sitosti što dovodi do smanjenog unosa hrane u organizam.Pored toga grupa ispitanika koja je konzumirala biljna vlakna je dokazala da redovan i pravilan unos dovodi do smanjenja pojave hemoroida, smanjuju mogućnost nastanka karcinoma debelog crijeva od kojim veliki broj ljudi svakodnevno umire te efikasno reguliraju razinu glukoze u krvi te pored toga sprečavaju još nastanak mnogih drugih oboljenja. Savjetujemo Vam hranite se zdravo te unosite biljna vlakna i sačuvajte svoje zdravlje.

Ljekovitost dragocjene aloe vere

Sigurno da ne postoji osoba koja nikada nije čula za ovu jedinstvenu biljnu vrstu koja se upravo nalazi u skoro svim mogućim preparatima od raznih deterdženata pa do preparata za njegu kože. Aloe vera se smatra drevnim lijekom koji se istraživao godinama te su prvenstveno bila poznata njena ljekovita svojstva za opekotine,za zarastanje rana pa tek nekoliko godina nakon toga dokazano je i da je efikasna za uklanjanje povišene temperature.

Aloe vera u svom sastavu sadrži preko 240 ljekovith nutrijenata a to su sve vitamini, minerali, esencijalni nutrijenti koju su potrebni našem organizmu za svakodnevno održavanje homeostaze te pored toga se njeno korištenje preporučuje svima. Aloe vera je prvenstveno poznata po tome što posjeduje antibakterijsko djelovanje i antifungicidna svojstva. Pored svih sastojaka ova biljka obiluje gel koji ima značajno djelovanje za cijelo čovječanstvo jer je bogat antioksidansima koji sadrže polifenole koji im pružaju još korisnije djelovanje jer oni sprečavaju nastanak malignih oboljenja te štite naš organizam od svih vrsta bakterija i virusa.

Pored toga zdravstveni radnici ovaj ljekoviti eliksir preporučuju pacijentima da ga koriste poslije postoperativnih zahvata kako bi se ubrzao proces zarastanja rana. Aloe vera se koristi kod upale očiju odnosno konjuktivisa te se njeno korištenje pronašlo mjesta i u ginekologiji kod vaginalnih upala i drugih raznih oboljenja.Njeno djelovanje je veoma pogodno za kožu te se ona koristi u pripremi mnogih preparata namjenjeni za njegu kože što odiše posebnim mirisom i mekoćom te povoljno uklanja sve gljivične infekcije. Ukoliko imate često probleme sa karijesom ili imate slabu zubnu gleđ savjetujemo Vam da počnete primjenjivati ovu čudnovatu biljku. Ukoliko imate probleme sa probavom tee čestim zatvorom ova biljka je pravi izbor da se riješite problema opstipacije ali za zatvor se ne koristi gel nego lateks koji izgleda kao žuti talog koji se nalazi ispod lista a spojevi koji su zaslužni za njeno djelovanje za opstipaciju nazivaju se aloini a upravo oni posjedujue laksativni učinak.

Aloe vera je biljka koja se povoljno koristi skoro za sva oboljenja pa se tako već godinama koristi kao tradicionalni lijek za regulisanje šećera u krvi.

Bogata svojstva aronije

Već stoljećima je poznata ova jedinstvena biljka a smatra se da tradiciju donose zapravo Indijanci. Aronija je veoma karakteristična biljna vrsta koja svojim izgledom podsjeća na grm a njeni plodovi su zapravo male sitne bobice tamno plave boje koje u su veoma bogate ljekovitim i nutritivnim tvarima koji su svakodnevno potrebni našem organizmu.

Aronija je izuzetno korisna biljna vrsta a njeni plodovi su zapravo nosioci velike količine oksidativnih tvari koji imaju jako bitno ulogu u našem organizmu. Pored svog antioksidativnog svojstva aronija obiluje velikom količinom vitamina C koji je takođe antioksidans te pored toga sadrži antocijanine koji su bitno za održavanje homeostaze našeg imunog sistema.Aronija je tek prije nekoliko godina postala poznata na našem području a zapravo njena ljekovita svojstva su izuzetno važna a mnogi upravo toga nisu ni svjesni.Jedna od njenih glavnih karakteristika jeste zapravo da jača kompletan cirkulatorni sistem  te jača sve krvne žile u organizmu. Bobice od ove ljekovite biljke su veoma efikasne posebno za naš kardiovaskularni sistem i štiti nas od svih srčanih oboljenja ukoliko konzumiramo redovno. Bobice aronije u svom sastavu su izuzetno bogate fenolima koji u kardiovaskularnom sistemu djeluju upravo kao dezificijens te pored toga eliminišu sve toksine iz našeg organizma te ubrzavaju proces zacjeljivanja svih rana u organizmu te smanjuju mogućnost upalnih procesa a pored toga čuvaju krvne žile i štite ih od začepljenja što sprečava nastanak infarkta miokarda.

Jeste li se ikada zapitali koji je najjači antioksidans na cijelom svijetu e pa vjerovali ili ne to je upravo aronija te upravo ona štiti naše ćelije od štetnog procesa oksidacije te pored toga što sprečavaju nastanak malignih oboljenja aronija čuva našu kožu te usporava proces starenja.

Nije bitno u kojem obliku je konzumirate ona ima itekakvo antioksidativno djelovanje samo morate imati na umu da ne treba ni u čemu pretjerivati pa ni u korisnim tvarima koje unosimo u organizam jer i korisne tvari mogu napraviti veliku štetu i dovesti do neželjenih efekata u našem organizmu. Preporučena dnevna doza ovog bobičastog voća jeste jedna kašikica bobica u toku jednog dana ako ih jedete u sušenom ili svježem obliku. Istraživanja su pokazala da aronija posjeduje još jedno efikasno djelovanje a to je zapravo djelovanje na naš urinarni trakt. Efikasno eliminiše sve baterije iz urinarnog sistema koje narušavaju naše zdravlje a posebno je efikasna na E.coli. Mnoga istraživanja zapravo dokazuju da je brusnica jako efikasna biljka za urinarni sistem ali dokazano je kako bobice aronije posjeduju čak i do deset puta efikasnije djelovanje.

Pravila kod dijetetske prehrane

Mnoge preporuke u pokazale su se efikasnim u kontroli hipertenzije od strane DASH-a (dijetetski pristupi za zaustavljanje hipertenzije), koje se i dalje preporučuju za kontrolu. U nekompliciranoj hipertenziji Stadij 1, promjene u ishrani služe kao početni tretman prije terapije lijekovima.

Implementacija promjena u ishrani.Efekat promjene ishrane se značajno razlikuje među pojedincima, iako isti vrijedno poštuju preporuke. Mnogo više se mora naučiti o interakcijama između gena i dijeta prije nego što mogu biti dostupne prilagođene dijete.

DASH Dijeta

11-sedmično ispitivanje kliničkog hranjenja kod pojedinaca sa sistolnim krvnim pritiskom manjeg od 160 mm Hg i dijastolnim pritiskom od 80 do 95 mm Hg pokazalo je da je modifikacija ishrane efikasna u smanjenju krvnog pritiska.


Tri dijete su bile:
Kontrolirana Ishrana je imala niske količine voća, povrća i mlečnih proizvoda sa sadržajem masti tipičnih za Sjedinjene Države (dato svim učesnicima prije randomizacije).Dijeta voćem i povrćem bila je slična kontrolnoj dijeti, osim što je obezbjedila više voća i povrća i manje grickalica i slatkiša.
Kombinacija (DASH) dijeta bila je bogata voćem, povrćem i mliječnim proizvodima i imala je smanjene količine ukupne masti, zasićenih masti i holesterola u usporedbi sa bilo koje druge dve dijete. Gubi težine nije imalo utjecaja na rezultate, jer su kilokalorije prilagođene kako bi se održala težina.
Isto tako, tri vrste dijeta sadržavale su oko 3 grama natrijuma, a pojedincima je bilo dozvoljeno ne više od tri kofeinska pića I ne više od dva standardna alkoholna pića dnevno. Prijavljeni unosi alkohola su bili slični u svim dijetama. Posle 8 sedmica na eksperimentalnoj ishrani došlo je do smanjenja krvnog pritiska. Studija od 8 godina pokazala je značajno smanjenje smrtnosti kod svih uzroka i moždanog udara kod odraslih osoba sa hipertenzijom koji su pratili ishranu slične DASH-u .

Odlična karakteristika ovog probnog perioda bio je akcenat ne na restrikciji ili ograničavanju hrane, već na povećanju unosa određene hrane. Tokom probnog perioda korištena je najčešće dostupna hrana, a ne specijalna hrana koja sadrži zamjene za masti. DASH ishrana, nezavisno od gubitka težine ili tjelovježbe, povezana je sa smanjenjem krvnog pritiska kod odraslih Afričkih Amerikanaca i Bijelaca. Nakon ishrane DASH, male količine natrijuma i bogatog voća i povrća i mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem masti, ključne su preporuke u smjernicama za ishranu u Americi za 2010. godinu. Primjer je zasnovan na ishrani od 2000 kilokalorija. Dnevni ciljevi hranjivih sastojaka DASH ishrane za ovaj kalorijski nivo su sledeći: ne više od 27% masti (sa ne više od 6% zasićenih masti i 150 mg holesterola), 18% proteina, 55% ugljenih hidrata, ne više od 2300 mg natrijuma (1500 mg je bolji za osobe sa visokim BP, afričke Amerikance, srednjih i starijih odraslih), 4700 mg kalijuma, 1250 mg kalcijuma, 500 mg magnezijuma i 30 g vlakana.